Rade KončarHrvatski komunist i partizanski borac u Drugom svjetskom ratu rođen 29. listopada 1911. u selu Končarev Kraj (okolica Plitvičkih jezera). Po završetku osnovne škole pohađao je strojobravarski zanat u Beogradu i Leskovcu. Končar, znan i kao Brko, postaje član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) 1934. godine. Nakon završenog zanatskog školovanja zaposlio se u Beogradu. Dvije godine nakon što je postao član komunističke stranke (1936.) osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističko djelovanja.

Nakon što je odslužio kaznu seli u Zagreb gdje se zapošljava u tvornici Siemens AG (tvornica danas nosi Končarevo ime). U tvornici radi na širenju komunističke propagande i utemeljuje štrajkački odbor. Brzo napreduje zbog toga i 1938. godine postaje članom zagrebačkog mjesnog odbora stranke, a već godinu dana kasnije (1939.) i politički tajnik Komunističke partije Hrvatske (KPH). Dvije godine kasnije (1940.) član je Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Nakon izvršene agresije na Jugoslaviju 1941. radi na organiziraju ustanka. U rujnu iste godine sudjeluje na sastanku partizanskog vodstva u Stolicama (BiH). Nakon sastanka dolazi u Split gdje također radi na organizaciji ustanka i pružanju otpora talijanskom okupatoru. No, 17. studenog te 1941. uhićuju ga talijanske vlasti, ali ne znaju točno koga su uhitili. Stoga je podvrgnut bezuspješnom mučenju. Zahvaljujući ustaškim vlastima koje u Zagrebu pronalaze dokumente iz vremena Kraljevine Jugoslavije talijanski okupator doznajte o kome se radi. Ubrzo je Končar osuđen na smrt. Kada je na talijanskom okupacijskom sudu pitan hoće li se žaliti na presudu izrekao je rečenicu koja se i danas pamti i citira: "Milost ne tražim, niti bi vam je dao." Pred samo strijeljanje htjeli su mu vezati oči i pucati u leđa, što je odbio riječima: "Kukavice, pucajte u prsa!" Talijanske vlasti strijeljale su ga šibenskom Šubićevcu 22. svibnja 1942. s još 25 antifašista. Iste godine u Zagrebu je uhićena, mučena i ubijena i njegova supruga Dragica Končar.

Končareva smrt stvorila je od njega antifašističku ikonu, a u kolovozu 1942. jedan je od prvih antifašista koji dobivaju naslov Narodnog heroja Jugoslavije, a u Hrvatskoj jedan je od 282 službeno proglašena narodna heroja. U prosincu 1943. 13. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske dobiva ime po Radi Končaru. I danas neke tvrtke nose ime po Radi Končaru (Končar Elektroindustrija d.d. Zagreb), a i nekoliko srednjih škola (uglavnom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije nosi njegovo ime (Elektrotehnička škola Rade Končar Beograd).

U hrvastkoj verziji animiranog filma Roboti (Robots) lik Rodneya Copperbottoma nazvan je Rade Končar.

Nazad